Pred čitaocima je novi, kriminalistički roman Obrada Nenezića ,,Šetači po mjesečini”, koji predstavlja svojevrsnu crnu hroniku jedne mladosti. Roman se može kupiti uz dnevne novine ,,Dan” na kioscima širom Crne Gore, kao i predstavništvima ,,Dana”, po cijeni od 4.99 eura.
,,U kojoj mjeri pobjede i porazi pojedinca mogu predstavljati sliku jednoga vremena pokazuje roman Šetači po mjesecu, jer je tragedija pojedinca uvijek tragedija kolektiva. (Gubitak člana porodice ne ubija porodicu, ali je nepovratno unesrećuje)”, bilježi mr Goran Radojičić, u tekstu ,,Tumaranje po paklu ili 'Šetači po mjesecu'”.
Strah je, bilježi on, lajtmotiv, strah od sramote, od neispunjenja očekivanja, od izdaje, od svega onoga što je u crnogorskom mentalitetu postojano kao lovćenski krš.
,,Fajteri, o kojima govori Nenezićev roman, kolateralna su šteta tranzicionih sistemskih propusta, pa je zbog toga ovo crna hronika jedne mladosti, pri čemu je mladost univerzalan pojam i nije ni u kom smislu vezana za dob. Zlo koje je postavljeno naspram mladosti (ne naspram dobra) onemogućuje izlazak iz podzemnih slojeva svijeta Nenezićevog romana (a i naše stvarnosti). Roman ne donosi priču o dobru (jer njega odavno nema), nego o istrošenoj, poroznoj i autodestruktivnoj mladosti. A da li je to svijet u kome mi živimo? Da li su među nama Dostanići i Fajteri, da li u Plavom prepoznajemo pojam kulturnog poslenika koji personifikuje smrad jednog svojevoljno poniženog sloja ljudi koji je zaglibio u prizemnom i ništavnom? Da li su patnjom generacija ponositih majki zavijenih u crno obesmišljeni svi primjeri čojstva i junaštva?”, naglašava Radojičić.
Primjećuje da se pripovjedač poigrava sa čitaocem promjenom perspektive i formiranjem priča u priči.
,,Nekada autor tu gubi konce i prelazi iz jedne perspektive u drugu po nekoliko puta, ali ne čini se da je u pitanju neumješnost u pripovijedanju, koliko želja za usložnjavanjem, zgusnutošću, otežavanju čitanja čitaocu. Jer haosu koji donosi Majdan odgovara nedosljednost. Likovi su nosioci perspektiva, pa pratimo misli Krsta, Mišela, Žapca, Pitona, Mrvice, Emili, Maksima i drugih, iako se kao privilegovana instanca ističe Ivo Džada, romanopisac, učesnik i svjedok zbivanja. Otkrivamo i slojeve romaneskne strukture koja ima tri nivoa: kolumna, roman o nastanku Ivovog romana, roman o dešavanjima u Majdanu. Ta slojevitost obezbjeđuje i različite nivoe intelektualnog profilisanja pripovjedača, pa Nenezić kroz roman Iva Džadu vodi od nezainteresovanog gubitnika među Fajterima do obrazovanog (ali i dalje pogubljenog) kolumniste i romanopisca”, mišljenja je Radojičić.
A.Ć.
Biografija
Obrad Nenezić je diplomirani dramaturg; scenarista dugometražnih filmova ,,Balkanska braća” i ,,As pik”, koji je prvi crnogorski predstavnik za Oskara. Autor je dramskih tekstova ,,Jelena Savojska”, ,,Proljećna žetva”, ,,Nobelovci”, ,,Neženje”, ,,Bubamara”, ,,Baksuz bluz”, ,,Taštinarije”, ,,Multiminijevci” i autor pozorišnih predstava: ,,Persone non grate”, ,,Ždera iz kontejnera”, ,,Sveti i prokleti”. Autor je knjiga poezije ,,Pisma gospođici M” i ,,Poezija”, romana ,,Ljetopisje zaboravljenog grada” i ,,Osmijeh za Mariju Mihailovič. Drame i poezija su mu prevedeni na više jezika. Naučne radove objavljuje u domaćim i inostranim štampanim i digitalnim časopisima.